Translate

понедељак, 13. новембар 2017.

KOMBINOVANA SAPONIFIKACIJA


 Čudno je to kako većina ljudi uživa u mehurićima sapunice. Računam da je to nešto primordijalno u čoveku, nešto što evolucija nije takla u zadnjim režnjevima mozga, naivna radost zbog šarenog i lepršavog, neobičnog i nesvakidašnjeg... Elem, zanatski sapun ima tu malu manu da ne penuša tako obilno poput industrijskih sapuna obogaćenih tenzidima. Neupućenima ta "mana" zanatskog sapuna smeta, pa se sapun majstori širom sveta trude da pronađu način i učine svoj proizvod što penušavijim, a pri tom izbegnu visok procenat kokosovog ulja u recepturama. Oh, svako zamešetaljstvo ima svoje "zamke", pa je ideal stvoriti sapun obilne pene, blag prema koži, dovoljnog koeficijenta čvrstine ( nije baš fora ni da traje mesecima, al ajde... govorimo o tehnologiji ), otporan na užegnuće, uz to mirisan i kad izvetri i tako dalje... Dakle, "Šio mi ga Đura"!
 Voda na Balkanu uglavnom spada u red tvrđih voda u Evropi. Ukupnu tvrdoću vode čine karbonatna i nekarbonatna tvrdoća. Jedinica mere koja se koristi u Srbiji je Nemački stepen °dH. Najčešći stepen tvrdoće iznosi 15 i 20 , pa često i više od toga, pa je tako voda u Srbiji "tvrda" ili "srednje tvrda" što vrlo dezavuiše domaće sapunjare u njihovoj svetoj borbi za penušavi sapun.
Prvobitno je tvrdoća vode definisana kao sposobnost vode da taloži sapun uz stvaranje nerastvornih Ca i Mg soli masnih kiselina.
U užem smislu reči, sapuni su alkalne soli viših masnih kiselina, koje koloidno dispergovane u vodi služe za pranje i čišćenje. Zato je praona moć ( a i moć penušanja ) sapuna u tvrdoj vodi manja, nego u mekoj.
Kako tome doskočiti, a noge ne skrljati, pitanje je sad! Hajde da vidimo:

DVE GLUVE BABE

Razgovaraju dve gluve babe:
- Je li, a koji je danas dan? Je l´ četvrtak?!
-Ma jok, bre, danas je četvrtak.
-A što sam ja sve mislila da je danas četvrtak?!

E, vidite, mi smo vam sada ko dve gluve babe, preganjamo se oko jednog te istog, uprkos istini, da je sapun - sapun zato što pere, a ne zato što peni. Al ajde, svakog žulja njegovo, pa daj da napravimo sapun koji će i da pere, a boga mi, i da peni.
Poznato je da mnogi aditivi koji se dodaju u toku postupka saponifikacije pojačavaju penušavost. To se pre svega odnosi na šećere ( iz meda, mleka, piva, vina i drugih špecija što ih ljudi stavljaju u sapun sa i bez opravdanja ), svilu, glinu, kalofonijum, a ja u peraći sapun dodajem i goveđu žuč, što je stari fazon i dobro rešenje za datu vrstu sapuna. Verovatno nisam nabrojala sve aditive koji se koriste u ovu svhu, ali i nema potrebe, pošto ovaj post nije o "prečicama" već o čistom hemijskom putu trasiranom samo između masnoća i lužina, bez aditiva.

LEBA I MASTI

Od svih masnoća koje se koriste u izradi sapuna, opšte poznato je da saponifikovano kokosovo ulje daje najveći koeficijent čišćenja i penušavosti. Većini sapun majstora to je neka tačka oko koje "zavrte" svoj kalkulator kada formiraju željenu recepturu. Preko 90% masnih kiselina u kokosovom ulju spadaju u zasićene masne kiseline, 6% monozasićene i oko 2% polinezasićene. Laurinske masne kiseline procentualno ima najviše ( 45-52% ), a zatim miristinske ( 16-22% ), ostale su palmitinska 7-10%, kaprinska 5-10%, kaprilna 4-8%, oleinska 5-8%, linolna 1-3%, stearinska 2-4% i linoleinska do 0,2%. Zašto pišem sve ove procente sastava kokosovog ulja? Prosto da vas skoncentrišem na ono što treba da vam bude smernica u kombinovanju masnih kiselina različitih masnoća, a u svrhu dobijanja sapuna određenih karakteristika: masno kiselinski sastav!
Sam kokosov sapun je visokog koeficijenta čvrstine, odlične, vrlo visoke perivosti ( istovremeno odmašćivanja! ) i odlične penušavosti ( bujna šampanj pena ) Koje to masne kiseline daju takve atribute kokosovom sapunu? Naravno, one koje su najzastupljenije: miristinska i laurinska kiselina, pre svega. 
Ako uvrstite visok procenat kokosovog ulja ( preko 25-30% ) u svoju recepturu dobićete penušav sapun, ali zato nepodoban za veći broj ljudi, posebno onih sa suvom i osetljivom kožom. U želji da penušavost zadržite, a smanjite koeficijent čišćenja, tj da napravite blag penušav sapun, možete se poigrati kombinacijama raznih dostupnih masnoća koje ni u kom slučaju ne moraju biti skupa opcija. Radeći sapune i mnogo razmišljajući i eksperimentišući, uvidi u neke dobre kombinacije, sami su se nametali. Recimo, receptura koja sadrži svinjsku mast i kokosovo ulje bolje peni od iste recepture bez masti. Ili, ulje pirinča, samo po sebi ne daje bog zna kako penušav sapun, ali u recepturama do 15% znatno poboljšava penušavost. Loj daje kremastu blagu penu, ali u kombinaciji samo sa svinjskom mašću ili još plus i malim procentom kokosa daće odličnu penu. Bademovo ulje i ulje avokada sa udelom do 5-10% takođe su zanimljiva opcija. Upoređujte masno kiselinski sastav ulja kojima raspolažete. Informacije o tome naći ćete, prosto, u on line sapunskom kalkulatoru http://soapcalc.net/calc/soapcalcwp.asp Uklapajte okvirno i balansirajte sastav skoncentrisani na ono što hoćete da postignete sa sapunom. Recimo, zanimljivo je, kako u svinjskoj masti imate vrlo zanemarljive procente laurinske i miristinske kiseline, ali zato imate oleinsku, palmitinsku i steainsku kiselinu u jako lepom odnosu koje će, saponifikovane, nežno oprati, odnegovati kožu i dati dovoljnu čvrstinu sapunu. 
Ulje ricinusa druga je, mada ne i obavezna važna tačka u vašim planiranjima. To je ulje specifičnog sastava čijih 85-95% čini ricinoleinska masna kiselina, oko1- 5% linoleinska, oleinska 2- 6%, palmitinska o,5-1% i stearinska 0,5- 1,6%.
Saponifikovano ricinusovo ulje samo po sebi ne penuša, ali je zato vrsta booster-a, tj pojačivača, generatora volumena već postojeće pene koju daju druge penušave saponifikovane masnoće. Idealan udeo u recepturi je 5-8%, sve preko toga ubrzava saponifikaciju, omekšava sapun i skupo je.
E, sad kada imamo finu penu, ostaje još da se izborimo za njenu stabilnost, a to je podjednako vredan parametar kao i sama pena. Bez stabilnosti, niste ništa napravili, samo brljotinu u pokušaju.


Koja je to masna kiselina koja kada saponifikuje, daje gustinu i stabilnost peni vašeg sapuna? Stearinska masna kiselina!
Ukoliko se odlučite za čvrste masnoće, tj. butere u svojoj recepturi, obratite pažnju na procenat stearinske masne kiseline. Uklopljeno sa drugim čvrstim i polu čvrstim masnoćama, biće vam dovoljno svega 5-15% kakao ili shea butera da dobijete na stabilnosti. Ovde nikako ne želim da izostavim goveđi loj koji je bogom dana sirovina za gustu i postojanu penu u kombinovanim recepturama. Njen udeo od 5-30% je savršen. 
 Čista stearinska kiselina ( u supstanci ) redak je ali vrlo zahvalan član jedne recepture toaletnog sapuna. Većina sapun majstora ne igra se previše sa njom pošto je sklona da se nametne kao gospodar ubrzavajući saponifikaciju i diktirajući proces rada. Ipak 2-3% stearinske u recepturi iskusnom sapundžiji neće napraviti problem, a znatno će poboljšati stabilnost pene.
 I kao kruna "kombinovane saponifikacije" jesu same baze, i natrijumova i kalijumova i sve njihove perfomanse i karakteristike.
Da li ste nekada probali da koristite i NaOH i KOH u izradi toaletnog sapuna? Ja jesam! Sad više ne probam, sada vrlo često radim taj postupak i mogu reći da sam oduševljena. Kroz česta ponavljanja ovog načina rada potvdila se pretpostavka da takvi sapuni bolje pene i lakše se ispiraju od sapuna iste recepture, a urađenih samo sa NaOH. U planiranju ovakvih sapuna morate voditi računa o odnosu čvrstih i tečnih masnoća, koeficijentu čvrstine sapuna i shodno tome, o odnosu NaOH i KOH.
Koji je to efikasan odnos lužina kada je u pitanju toaletni sapun i šta sve morate ispuniti da bi ste ga primenili ? Krenite od bezazlenog, a dovoljno efikasnog odnosa NaOH:KOH 90:10. Ovaj odnos uglavnom će biti dovoljan da pokaže rezultate, s tim što morate voditi računa da vaša receptura sadrži minimum 70% čvrstih masnoća. U suprotnom, radite sa 1% vodenim  rastvorom kuhinjske soli za rastvaranje lužine ili dodajte 1,5-2% Natrijum laktata, no to su već opet aditivi, mada iskorišćeni u potpuno drugu svrhu. Kod receptura sa 100% čvrstih masnoća komotno odnos NaOH:KOH može biti i 85:15, posebno u sapunu loj - mast ili nekoj drugoj recepturi gde 50% učestvuje čvrsti buter. Ovakvi sapuni nakon sušenja i stabilizacije u trajanju od 4-6 nedelja po svojoj čvrstini apsolutno se ne razlikuju od sapuna rađenih samo sa NaOH. Onaj 1% slani vodeni rastvor, koji eventualno iskoristite u izradi sapuna na ovaj način, neće ni po čemu ugroziti penušavost ili druge atribute vašeg sapuna, osim što će mu dati dodatnu čvrstinu i sporije trošenje.
O kombinovanju masnih kiselina različitih masnoća koje su nam dostupne za izradu sapuna može se dosta pisati ali je potrebno i dosta učenja, čeprkanja po stručnoj literaturi za hemičare, zapitkivanje istih i td. Ja još nisam ovladala potpuno ovim delom nauke, pa pošto nisam hemičar po struci ostaje mi da prosim po ćoškovima malo pojašnjenja i da učim na sopstvenim greškama. Tu i tamo prignječim po neku profesorsku glavu ali idem napred i učim se driblingu :)
Eto, malo sam i vas prignječila, ne zamerite, takav mi horoskop! :)


Dara
Sapun koji sam radila sa odnosom NaOH:KOH 90:10 i 1% vodenim rastvorom NaCl za rastvaranje lužina.  Receptura sadrži 65% čvrstih masnoća







петак, 10. новембар 2017.